MOMO KAPOR R.I.P.

Ostatak filmografije čine televizijske drame koje su realizovane za beogradsku i zagrebačku televiziju. Za zagrebački deo Kaporovog opusa važno je napomenuti da je njegove tekstove uglavnom režirao Mario Fanelli, reditelj italijanskog porekla koji je u Italiji radio na nekoliko filmova, mahom horor žanra, a za zagrebačku televiziju snimio je bezbroj televizijskih drama. Ova disproporcija između zagrebačkih i beogradskih realizacija Kaporovih tekstova nije neočekivana pošto je i njegova književna afirmacija krenula od hrvatskih izdavača koji su imali više sluha za savremenu urbanu prozu koju su i afirmisali podržavajući talas tzv. "proze u trapericama". Kasnije se slično desilo i sa beogradskim rokenrolom koji je veće razumevanje nalazio u Jugotonu nego u PGPu.
Kaporov generalni uticaj na našu kulturnu javnost je bio veliki tako da je sasvim sigurno bio značajan i za kinematografiju a filmadžijski milje ga je i dosta inspirisao tako da je recimo naročito roman FOLIRANTI zanimljiv za ljubitelje istorije jugoslovenskog filma pošto opisuje snimanje velikih holivudskih produkcija u studiju Avala Filma. Uvođenje savremenih tema i pitkog a opet ne i bezvrednog stila u romane tokom sedamdesetih i omasovljenje čitalačke publike sigurno je koincidiralo sa talasom urbanih filmova i moglo bi se reći da je Kapor u književnosti radio nešto slično Radivojeviću, Markoviću i Grliću na filmu.
Sredinom devedesetih dugo je pripremana ekranizacija romana ZELENA ČOJA MONTERENGRA koji su zajedno potpisali Zuko Džumhur i Momo Kapor - kao reditelj je najduže figurirao Srđan Dragojević a pominjane su i razne potencijalne zvezde poput Mille Jovovich. Na kraju film nije snimljen. Pre nekoliko godina u opticaju je bila ideja da se ekranizuju FOLIRANTI u režiji Darka Bajića a RTS je pripremao televizijsku seriju po BELEŠKAMA JEDNE ANE. Videćemo šta će se desiti sa ovim planiranim ekranizacijama i da li će se pojaviti još neka. Kaporova proza je svakako nastajala u vreme kada je film već ostvario značajan uticaj na književnost i pojedine knjige su izuzetno potentne za ekranizaciju.
0 Comments:
Post a Comment
<< Home